GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U MÜNCHENU

Generalni konzul: Vladimir Duvnjak
Područje nadležnosti: Bavarska

Diplomatsko osoblje:

  • Sonja Lovrek Velkov, konzul I. razreda
  • Mladen Nimac, konzul II. razreda
  • Mate Bačić, vicekonzul


UREDOVNO VRIJEME

Uredovno vrijeme GK RH München (za stranke):

  • ponedjeljak - petak: 8.30 - 13.00 sati
  • četvrtak: 8.30 - 13.00 i 15.00 - 17.00 sati

Konzularni dani u Nürnbergu

Konzularni dani u Nürnbergu na adresi, Caritas-Pirckheimer-Haus, Königstraße 64 (II. kat), 90402 Nürnberg, prema slijedećem rasporedu* za 2018. godinu: 13.1.,10.2.,10.3.,14.4.,12.5.,9.6.,14.7.,8.9.,13.10.,10.11.,8.12. u vremenu od 9.30 do 14 sati.

*Generalni konzulat zadržava pravo izmjene termina, u kolovozu 2018. se ne održava konzularni dan.


KONTAKT

Adresa:

Oberföhringer Straße 6
81679 München
BR Deutschland

Tel: ++49 (0) 89 90 90 165 - 0
Fax: ++49 (0) 89 260 87 51; 98 31 62

Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 0049 160 883 81 95

Email: gkrh.muenchen@mvep.hr


KONZULARNE INFORMACIJE

PRISTOJBE

Plaćanje pristojbi iz djelatnosti konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine  NN 115/16 na snazi od 01.01.2017.). Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine. Plaćanje je moguće EC karticom (MAESTRO) ili gotovinom u banci po uplatnici dobivenoj u GK RH München.

U Generalnom konzulatu Republike hrvatske u Münchenu nije moguće plaćanje gotovinom.

OVJERE

U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u  Münchenu hrvatski državljani mogu ovjeriti svoj potpis na ispravama (punomoći, izjavi, ugovoru i sl.). Isprava se mora potpisati pred konzularnim službenikom u Generalnom konzulatu ili pred istim potpis priznati kao svoj. Osoba čiji se potpis ovjerava treba dati na uvid valjanu hrvatsku putovnicu ili valjanu hrvatsku osobnu iskaznicu kako bi se utvrdio njezin identitet i državljanstvo. Za ovjeru potpisa naplaćuje se zakonom propisana konzularna pristojba i to za svaki potpis koji se ovjerava.

Pristojba: t.br. 74. – iznos 9 €

Ovjera potpisa u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu nije moguća stranom državljaninu ili hrvatskom državljaninu koji ne posjeduje valjanu hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu.

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Münchenu vrši ovjere istovjetnosti isprava hrvatskim državljanima za korištenje u Republici Hrvatskoj ili u državama s kojima Republika Hrvatska ima bilateralne ugovore kojima se ukida potreba legalizacije. Za korištenje u SR Njemačkoj, ovjere istovjetnosti potrebno je napraviti kod javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj te takvu ovjeru nadovjeriti potvrdom „Apostille“ i prevesti na njemački jezik, ili NAPRAVITI OVJERU ISTOVJETNOSTI  kod njemačkog javnog bilježnika.

Pristojba: t.br.71. – iznos 9 € za prvu stranicu, svaka sljedeća stranica 7 €

PUTNE ISPRAVE

Putovnica

Putovnica je putna isprava hrvatskog državljanina kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.

Putovnica je javna isprava koja se izdaje za neograničen broj putovanja u inozemstvo.

Hrvatskom državljaninu koji boravi u inozemstvu, putovnicu izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske na čijem području podnositelj zahtjeva boravi.

U Republici Hrvatskoj putovnicu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova (više informacija o putnim ispravama kao i o mogućnosti izrade žurne putovnice, moguće je pronaći na web adresi Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr ).

Zahtjev za izdavanje putovnice podnosi se osobno na propisanom obrascu koji je na raspolaganju u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Hrvatske u inozemstvu. Od podnositelja zahtjeva za izdavanje putovnice službenik diplomatske misije odnosno konzularnog ureda uzeti će otiske dva prsta skeniranjem na posebnom uređaju te vlastoručni potpis.

Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnosi roditelj, odnosno zakonski zastupnik. Ako roditelji djeteta zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, zahtjev za izdavanje putne isprave podnose osobno oba roditelja.  Iznimno, zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu može podnijeti jedan od roditelja uz izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putnu ispravu, putnu ispravu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev, uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako se ne nalazi na području Republike Hrvatske.

Za poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnosi zakonski zastupnik.

Sudska odluka o skrbništvu mora biti priznata i/li evidentirana kod nadležnih tijela Republike Hrvatske, a ne samo SR Njemačke.

Preporučuje se da se zahtjev za izdavanje nove putovnice podnese pravovremeno (2-3 mjeseca prije isteka roka važenja aktualne putovnice) kako bi se izbjegla situacija da se osoba nađe bez valjane putne isprave.

Za izdavanje putovnice potrebno je priložiti sljedeće:

  • 1 fotografiju  veličine 3,5 x 4,5 cm koja vjerno prikazuje podnositelja zahtjeva, bez pokrivala za glavu. Iznimno, može se priložiti fotografija s pokrivalom na glavi, ako se pokrivalo nosi radi vjerskih ili medicinskih razloga, pod uvjetom da pokrivalo ne prekriva obraze, bradu i čelo. Zahtjevu je potrebno priložiti fotografiju koja udovoljava standardima biometrijskih putovnica (fotografu naznačiti da je fotografija potrebna za biometrijsku putovnicu);
  • postojeću putovnicu i/ili osobnu iskaznicu
  • vjerodostojan dokaz o prebivalištu na konzularnom području GK RH München-Meldebescheinigung
  • Podnositelji zahtjeva koji su navršili 12 godina osobno potpisuju zahtjev i daju otiske prstiju koji se pohranjuju na čipu biometrijske putovnice.
  • Ako se zahtjev za izdavanje putovnice podnosi prvi put, osim identifikacijske isprave (putovnica, osobna iskaznica) potrebno je priložiti dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica, potvrda matičnog ureda o upisu u Knjigu državljana Republike Hrvatske, rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo ili dr.) te izvadak iz matice rođenih ne stariji od 6 mjeseci. Inozemni izvadak iz matice rođenih mora biti izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama. Osobe rođene u Republici Hrvatskoj prilažu rodni list ili izvadak iz matice rođenih Republike Hrvatske.
  • Ako je osoba sklopila brak u inozemstvu ili promijenila prezime, činjenicu sklapanja braka i promjenu prezimena potrebno je prethodno provesti i u državnim maticama (nadležnom matičnom uredu) Republike Hrvatske.
  • popunjeni obrazac zahtjeva za izdavanje putnog lista (dostupan u GK RH München),
  • dokaz o uplati konzularne pristojbe za izradu putnog lista. Uplata se vrši EC bankovnom karticom u GK RH München ili uplatnicom u banci ili pošti prilikom predaje zahtjeva.

Konzularni službenik može zatražiti i drugu dokumentaciju ako je isto potrebno.  

Putem Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Münchenu moguće je naručiti izvatke i potvrde iz državnih matica iz Republike Hrvatske uz naplatu konzularne pristojbe.

Izrada i dostava putovnice traje 4 tjedna od dana podnošenja potpunog i uredno predanog zahtjeva. Postupak može potrajati dulje ukoliko osobni podaci nisu ažurirani, ako postoje neriješena prethodna pitanja ili ako postoje druge zapreke utemeljene u zakonu.

NAPOMENA:

Osoba se ne smije služiti izdanom putovnicom ako:

  • su se promijenili osobni podaci
  • je putovnica oštećena ili dotrajala tako da više ne služi svrsi
  • fotografija na putovnici ne odgovara izgledu podnositelja zahtjeva
  • putovnica iz bilo kojeg drugog razloga ne služi svrsi

Promjena osobnog podatka podrazumijeva promjenu imena ili prezimena, spola, eventualne korekcije datuma i mjesta rođenja.

Osobama mlađim od 21 godine putovnica se izdaje s rokom valjanosti od 5 godina, odnosno osobama starijima od 21 godine putovnica se izdaje s rokom valjanosti od 10 godina.

Osobi koja u razdoblju od 5 godina izgubi dvije ili više putovnica, nova putovnica izdaje se s rokom valjanosti od  godinu dana.

Osobi kojoj se privremeno ne mogu uzeti otisci prstiju u skladu s odredbama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, putovnica se izdaje s rokom valjanosti od godinu dana.

Za putovnice koje izdaju diplomatske misije ili konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu naplaćuje se konzularna pristojba, sukladno tar. br. 58. točka 1. Zakona o upravnim pristojbama.

Pristojbe:

a) osobe starije od 21 godine,  t.br. 58.1.a.         75,00 €

b) osobe mlađe od 21 godine, t.br.58.1.b.           56,00 €

ŠTO TREBA PODUZETI U SLUČAJU GUBITKA PUTOVNICE?

Osoba je dužna bez odgode prijaviti nestanak putne isprave ili njezino pronalaženje. Nestanak ili pronalaženje putne isprave prijavljuju se najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako je putna isprava nestala ili je pronađena u inozemstvu, odnosno  policijskoj upravi/postaji, ako je putna isprava nestala ili pronađena u Hrvatskoj.

Osoba će kod prijave nestanka putovnice dati pisanu izjavu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (uz odgovarajuću potvrdu lokalne policije ili drugog nadležnog tijela).

Nestanak putne isprave treba prijaviti odmah po saznanju, a protivno postupanje predstavlja prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 3.000 do 4.500 kn (kuna).

Državljaninu Republike Hrvatske koji boravi ili se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (izgubljena, ukradena ili nedostupna), može se izdati putni list radi povratka u Hrvatsku.

DRUGA PUTNA ISPRAVA ISTE VRSTE

Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga.

U zamolbi za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste potrebno je pisano detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, na primjer potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica vezano uz obavljanje konkretnog posla (s prijevodom na hrvatski jezik), dokaz o postojanju u ranije izdanoj putovnici ulaznih štambilja kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Slijedom navedenoga ukoliko postoji opravdan razlog  za izdavanje druge putovnice podnositelj zahtjeva  treba se osobno obratiti ovom generalnom konzulatu radi postavljanja zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste. Potrebno je priložiti neke od gore navedenih dokaza koji opravdavaju zahtjev.

Zahtjev za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste dostavlja se nadležnom tijelu. Nakon dobivanja odobrenja može se postaviti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste.

PUTNI LIST

Putni list je putna isprava Republike Hrvatske koju izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske hrvatskom državljaninu koji boravi ili se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (izgubljena, ukradena ili nedostupna), a radi povratka u Hrvatsku. Istim putnim listom mogu se koristiti bračni drug i djeca korisnika putnog lista ako su upisani u putni list u koji su unesene njihove fotografije.

Putni list se izdaje s rokom valjanosti koji je potreban za povratak u Hrvatsku, ali najdulje do 30 dana.

Za izdavanje putnog lista potrebno je priložiti sljedeće:

  • dvije istovjetne fotografije veličine 3,0 x 3,5 cm ili
  • identifikacijski dokument (javna isprava sa slikom),
  • dokaz o državljanstvu (ukoliko se kao identifikacijski dokument ne prilaže hrvatska putovnica ili osobna iskaznica kojoj je istekao rok valjanosti),
  • ako se radi o gubitku ili krađi putovnice ili osobne iskaznice daje se izjava o okolnostima nestanka isprave, a preporuča se nestanak prijaviti i njemačkoj policiji,
  • popunjeni obrazac zahtjeva za izdavanje putnog lista (dostupan u GK RH München),
  • dokaz o uplati konzularne pristojbe za izradu putnog lista. Uplata se vrši EC bankovnom karticom u GK RH München ili uplatnicom u banci ili pošti prilikom predaje zahtjeva.

Punoljetni građanin zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi osobno te ga po izdavanju preuzima osobno. Odredbe za predaju zahtjeva i preuzimanje putnog lista za maloljetne osobe iste su kao za putovnicu (vidi postupak izdavanja putovnice).

NAPOMENA za izdavanje putnog lista novorođenoj djeci koja nisu upisana u knjigu državljana RH:

Kod zahtjeva za izdavanje putnog lista novorođenom djetetu zbog žurnog putovanja u Republiku Hrvatsku, a koje još nije upisano u maticu rođenih knjigu državljana RH, roditelji uz zahtjev za putni list trebaju istovremeno podnijeti i zahtjev za upis djeteta u knjigu državljana te priložiti izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji. Izvornik izvatka potreban za upis djeteta se zadržava, tj. službenim se putem dostavlja nadležnom matičnom uredu u Hrvatskoj, a za upis (prijavu) djeteta ne plaća se konzularna pristojba.

S obzirom da postupak upisa službenim putem zna potrajati nekoliko tjedana, ukoliko roditelji po dolasku u Hrvatsku žele odmah pribaviti putovnicu ili osobnu iskaznicu za dijete, mogu u nadležnom matičnom uredu sami zatražiti prijavu djeteta za što im je potreban dodatni izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu za dijete.

Pristojba:            tar.br. 58.2.a. u iznosu od 33,00 €

KAKVA TREBA BITI FOTOGRAFIJA ZA PUTNU ISPRAVU

Za hrvatske putne isprave propisane su sljedeće veličine fotografija:

za putovnicu: 3,5 x 4,5 cm

za putni list: 3,0 x 3,5 cm

Fotografija mora vjerno prikazivati fotografiranu osobu s lica (en face), otkrivena čela, bez pokrivala za glavu (šešir, kapa, marama i dr.). Na fotografiji trebaju biti vidljiva oba oka (osoba ne smije imati sklopljene oči).

Glava osobe na fotografiji, od brade do tjemena, mora biti veličine 70 do 80 posto visine fotografije. Glava mora biti u sredini fotografije, a vrh glave po mogućnosti ne bi trebao biti odrezan.

Iznimno, u slučajevima kada se prema narodnim običajima nosi pokrivalo za glavu, može se priložiti fotografija na kojoj je osoba pod pokrivalom, uz uvjet da je vidljivo lice osobe. Fotografija bi trebala biti izrađena od za to stručnih osoba (fotografa), kako bi se postigla kvaliteta fotografije i sve ranije navedene veličine te drugi zahtjevi.

Fotografija ne smije biti izrađena na raznim aparatima za samofotografiranje (automatima), niti smije biti retuširana. Fotografija mora biti izrađena na bijelom, tankom, sjajnom foto-papiru.

Osvjetljenje mora biti adekvatno i jednoliko za snimanje lica koje osigurava prirodne tonove kože i koje osigurava visoki stupanj prikaza detalja (madeža, bradavica, ožiljaka i dr.), minimalizira sjene i refleksije.

Pozadina-podloga na fotografiji mora biti jednolika te se kod fotografija u boji koriste svijetle i blago kontrastne boje s obzirom na boju kose i lice fotografirane osobe. Za fotografije u boji mogu se upotrebljavati za pozadinu slijedeće boje: svijetlo plava, bež, blijedo siva, bijela i svijetlo smeđa. Pozadina ne smije biti tamna.

Posebnu pozornost treba obratiti pri fotografiranju male djece koja još ne mogu samostalno sjediti, kako bi bili udovoljeni svi navedeni zahtjevi. Preporuka je da takvo dijete roditelj za vrijeme fotografiranja drži u krilu, s tim da se na fotografiji u pozadini ne smije vidjeti osoba koja drži dijete.

OSOBNE ISKAZNICE

Hrvatske osobne iskaznice izdaju se isključivo u policijskim upravama i policijskim postajama u Republici Hrvatskoj. Veleposlanstvo ni generalni konzulati nisu ovlašteni izdavati osobne iskaznice.

Hrvatski državljani stariji od 18 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dužni su imati valjanu osobnu iskaznicu, a zahtjev za izdavanje podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaju prema mjestu prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo i mogućnost, ali nisu obvezni, imati hrvatsku osobnu iskaznicu s adresom stanovanja u inozemstvu. Zahtjev podnose bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj.

Više informacija na:

https://www.mup.hr/gradjani/osobna-iskaznica

ŠTO TREBA PODUZETI U SLUČAJU NESTANKA OSOBNE ISKAZNICE?

Ako je osobna iskaznica nestala ili pronađena u inozemstvu, osoba je dužna njezin nestanak ili pronalazak prijaviti najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je o tome dužan bez odgode obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju koja je izdala osobnu iskaznicu. Nakon što se osobnoj iskaznici, temeljem prijave o nestanku, evidentira status nevažeće osobne iskaznice automatski se pokreće zahtjev za suspenziju certifikata.

Nestanak osobne iskaznice ili sumnja u zlouporabu, u svrhu suspenzije certifikata, može se prijaviti korištenjem elektroničke usluge davatelja usluga certificiranja. U tom slučaju osoba je dužna u najkraćem mogućem roku prijaviti nestanak osobne iskaznice najbližoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji radi evidentiranja potrage za osobnom iskaznicom u evidenciji koja se vodi na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Ako osoba čijoj su osobnoj iskaznici suspendirani certifikati zbog nestanka, prijavi pronalazak osobne iskaznice u roku od 8 dana od dana suspenzije certifikata, certifikati će ponovno postati važeći. Protekom roka od 8 dana od dana suspenzije certifikata, certifikati se automatski opozivaju i više se ne mogu koristiti.

Nestalu osobnu iskaznicu izdanu osobi starijoj od 65 godina bez certifikata, osoba kojoj je izdana može nastaviti koristiti ako njen pronalazak prijavi u roku od 15 dana od dana evidentiranja statusa nevažeće osobne iskaznice u evidenciji osobnih iskaznica.

Osoba koja bez odgode ne prijavi nestanak ili pronalazak osobne iskaznice kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj.

Preporuča se da se nestanak osobne iskaznice prijavi i njemačkoj policiji.

PRIJAVA ČINJENICE ROĐENJA, BRAKA ILI SMRTI

UPIS ČINJENICE ROĐENJA U DRŽAVNE MATICE RH ZA OSOBE ROĐENE U INOZEMSTVU

Rođenje djeteta u inozemstvu, tj. naknadni upis u maticu rođenih i knjigu državljana moguće je za dijete do navršene 18. godine života djeteta ukoliko je barem jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta bio hrvatski državljanin. Zahtjev za upis podnosi roditelj koji je hrvatski državljanin ili oba roditelja (preporuča se) uz predočenje svojih valjanih identifikacijskih isprava i dokaza o hrvatskom državljanstvu (ako prilože stranu identifikacijsku ispravu). Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice rođenih s važećim podacima u trenutku podnošenja zahtjeva za upis u maticu rođenih i knjigu hrvatskih državljana. Za rođene u SR Njemačkoj takve izvatke izdaje nadležno njemačko tijelo (Standesamt) te takav izvadak nije potrebno prevoditi na hrvatski jezik niti ovjeravati potvrdom Apostille.

Zahtjev za naknadni upis u maticu rođenih za punoljetne osobe podnosi se osobno. Zahtjevu je potrebno priložiti valjanu identifikacijsku ispravu i izvadak iz matice rođenih izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji te također izvadak iz matice vjenčanih na propisanom obrascu za osobe koje su u braku. Ako je brak prestao potrebno je priložiti pravomoćnu sudsku presudu o rastavi braka s prijevodom na hrvatski jezik (za rastave pred njemačkim sudom). Za brakove rastavljene u Njemačkoj prije 01.07.2013. godine potrebno je također priložiti pravomoćno rješenje o priznavanju strane sudske presude izdano od nadležnog općinskog suda u Republici Hrvatskoj. Za preminulog bračnog druga potrebno je priložiti izvadak iz matice umrlih na propisanom obrascu.

UPIS ČINJENICE SKLOPLJENOG BRAKA U INOZEMSTVU

Zahtjev za naknadni upis činjenice sklapanja braka za brakove sklopljene u SR Njemačkoj podnosi se osobno. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice vjenčanih izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji i valjanu identifikacijsku ispravu.

UPIS ČINJENICE SMRTI

Zahtjev za naknadni upis činjenice smrti podnose članovi obitelji pokojnog. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice umrlih te putovnicu pokojnika radi poništenja.

Za samu prijavu rođenja, sklapanja braka ili smrti ne plaća se konzularna pristojba. Konzularna pristojba naplaćuje se u slučaju kada se iz Republike Hrvatske naručuju izvadci iz državnih matica ili potvrde o građanskim ili drugim stanjima.

DRŽAVLJANSTVO

Zakonom o hrvatskom državljanstvu («Narodne novine» broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93-Odluka USRH, 4/94 i 130/11 ) uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.

Hrvatsko državljanstvo stječe se:

  • podrijetlom;
  • rođenjem na području Hrvatske;
  • prirođenjem;
  • po međunarodnim ugovorima.

Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Hrvatske, u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

Na internetskim stranicama ovog Ministarstva kao i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr ), dostupne su upute i obrasci vezani za stjecanje hrvatskog državljanstva.

Stjecanje hrvatskog državljanstva (životopis)

Životopis koji se prilaže uz zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo treba sadržavati:

  • osobne podatke
  • stručna sprema
  • zaposlenje
  • boravak odnosno prebivalište u inozemstvu
  • bračni status
  • podatke o djeci
  • podatke o roditeljima
  • podatke o najbližim srodnicima koji su stekli hrvatsko državljanstvo

Stranka u životopisu treba navesti razloge za stjecanje državljanstva,  svoj odnos prema pravnom poretku, običajima i prihvaćenju hrvatske kulture, a ovisno o pravnoj osnovi podnošenja zahtjeva, o tome gdje su preci boravili do iseljenja, kada su i iz kojih razloga napustili Hrvatsku, kada su i s kojim ispravama doselili u inozemstvo, načinu iskazivanja pripadnosti hrvatskom narodu tijekom života, sudjelovanje u sportskim, kulturnim i drugim društvima koja svojim djelovanjem promiču interese Hrvatske u inozemstvu (članak 11. i članak 16.).

Kod zaprimanje zahtjeva potrebno je uzeti izjavu na zapisnik o pravnoj osnovi podnošenja zahtjeva te o svim okolnostima relevantnim za donošenje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo koje nisu sadržane u životopisu.

Uz propisani obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva s upitnikom prilaže se:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih
  • izvadak iz matice vjenčanih (ako je osoba u braku)
  • dokaz o državljanstvu (to može biti i putovnica ili osobna iskaznica države čija je osoba državljanin)
  • uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog inozemnog tijela države čiji su podnositelji zahtjeva državljani te države u kojoj imaju stalni boravak u izvorniku ili propisno ovjerenoj preslici s prijevodom na hrvatski jezik ne starijeg datuma od šest mjeseci (njemačka potvrda o nekažnjavanju treba biti ovjerena štambiljem Apostille i prevedena na hrvatski jezik)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika koja se radi u GK RH München
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih, uvjerenje o državljanstvu i suglasnost djeteta starijeg od 14 godina
  • Kod zahtjeva za stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem pripadnosti hrvatskom narodu (Članak 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu) potrebno je dostaviti isprave kojima podnositelji zahtjeva dokazuju osobno nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu - ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih, vjenčanih i dr., ili izvornike istih, ukoliko je u njima upisan podatak o nacionalnosti. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se i dostavljanjem dokaza o zaštiti prava i pomicanju interesa hrvatskog naroda i dokaza o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Ukoliko se stranke pozivaju na pripadnost hrvatskom narodu njihovih roditelja, uz zahtjev dostavljaju dokaze kojim potvrđuju nacionalno deklariranje roditelja.

Strane javne isprave koje se prilažu uz zahtjev (npr. rodni list, vjenčani list i slično), moraju biti izdane na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji (ako se radi o ispravama izdanim u SR Njemačkoj).

UTVRĐIVANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Republike Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev se prilaže:

  • upitnik
  • Izvadak iz matice rođenih
  • Izvadak iz matice vjenčanih (ako je osoba u braku)
  • Ovjerena preslika strane putne isprave, a ako je stranka nema, druge odgovarajuće identifikacijske isprave s fotografijom
  • Uvjerenje o državljanstvu iz kojeg će biti razvidno kada je stranka stekla strano državljanstvo
  • Izvadak iz matice rođenih ili izvadak iz matice vjenčanih za strankine roditelje + dokaz o hrvatskom državljanstvu roditelja ili jednog od roditelja (domovnica, uvjerenje matičnog ureda)
  • Za osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske u inozemstvo (izvan područja tadašnje FNRJ/SFRJ) dobrodošao je svaki dokaz o prijašnjem jugoslavenskom državljanstvu (stari pasoš, vojna knjižica, radna knjižica i sl.)

PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

  • otpustom;
  • odricanjem;
  • po međunarodnim ugovorima.

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove u svezi s prestankom hrvatskog državljanstva obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. (www.mup.hr ).

Na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, https://www.mup.hr/gradjani , dostupne su upute i obrasci vezani za prestanak hrvatskog državljanstva.

OTPUST IZ HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA

Uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom se prilaže:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih
  • uvjerenje o državljanstvu (domovnica)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih, uvjerenje o državljanstvu (domovnica).
  • dokaz stranog državljanstva ili zajamčenje inozemnog tijela o primitku u državljanstvo s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača

ODRICANJE OD HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA:

  • uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom, daje se izjava o odricanju
  • dokaz stranog državljanstva
  • dokaz prebivališta u inozemstvu.

SPROVODNICA

U slučaju smrti u inozemstvu, osoba koja radi pokopa želi prenijeti tijelo umrle osobe (ili njegove ekshumirane ostatke) iz strane zemlje u Hrvatsku, podnosi zahtjev u hrvatskoj diplomatskoj misiji/konzularnom uredu u inozemstvu.

Osim obrasca koji rodbina preminulog ili pogrebno poduzeće koje organizira prijevoz ispunjava u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu, zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće:

  • izvadak iz matice umrlih na međunarodnom obrascu
  • liječničku potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti (dokaz da se ne radi o zaraznoj bolesti),
  • dokaz o državljanstvu preminule osobe,
  • putovnicu ili osobnu iskaznicu preminule osobe, koja će se u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu poništiti (ukoliko je hrvatski državljanin posjedovao putovnicu),
  • odobrenje (Leichenpass) za prijenos umrle osobe države iz koje se umrla osoba prenosi,
  • podatke o prijevozniku (pogrebno poduzeće): osobni podaci vozača, broj putovnice, registarske oznake vozila; ako će u vozilu koje će prevoziti tijelo preminule osobe biti i netko od rodbine preminuloga, potrebni su i njegovi podaci: ako će tijelo biti otpremljeno zrakoplovom, potrebni su podaci o broju leta, zračnoj kompaniji i zračnoj luci slijetanja zrakoplova, odnosno prijevoznom sredstvu na koji će prijevoz tijela preminule osobe biti nastavljen i podatke o graničnim prijelazima te tko će tijelo preuzeti.
  • za strane državljane za koje se traži ukop u Hrvatskoj potrebno je priložiti i potvrdu (pisani dokaz) groblja (ili župe) u kojem je naznačeno mjesto pokopa/ukopa, tj. dokaz o grobnom mjestu.

Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez sprovodnice, ali je potrebna potvrda krematorija (koja se dostavlja na uvid policijskim službenicima pri ulasku u Hrvatsku). Za prijenos urne nije se potrebno obraćati veleposlanstvu ni generalnim konzulatima Republike Hrvatske.

Za provoz (tranzit) umrle osobe preko područja Hrvatske nije potrebna sprovodnica Republike Hrvatske.

Za osobu koja je umrla od zarazne bolesti ili čiji su posmrtni ostaci ekshumirani, sprovodnica se može izdati tek po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zdravstva RH, što u praksi znači da se sprovodnica ne može izdati odmah.

STRANCI

Informacije o uvjetima boravka stranaca u Republici Hrvatskoj dostupne su na sljedećoj adresi:

https://www.mup.hr/public/documents/Javnost/Isprave/Stranci.pdf

Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke i drugih država članica Europskog gospodarskog prostora imaju pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu. Državljanin SR Njemačke ili druge države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

VIZNI SUSTAV

Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke mogu u Republiku Hrvatsku putovati i na temelju valjane privremene putovnice (vorläufiger Reisepass) ili privremene osobne iskaznice (vorläufiger Personalausweis).

Informacije o viznom sustavu Republike Hrvatske dostupne su na sljedećoj stranici:

http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/

* Države se odabiru u padajućem izborniku na dnu stranice.

Za strance kojima je potrebna viza za putovanje u države članice EU, pa tako i Republiku Hrvatsku vrijedi sljedeće:

Svi stranci koji su nositelji valjanih schengenskih isprava, kao i oni koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske, ne trebaju dodatnu (hrvatsku) vizu za Hrvatsku.

Stranci koji su nositelji:

  • jedinstvene vize (C) koja vrijedi za područje svih država Schengeskoga prostora, valjane za dva ili više ulazaka;
  • vize s ograničenom područnom valjanošću (LTV), izdane nositelju putne isprave što je ne priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskoga prostora, a koja vrijedi za područje država koje priznaju tu putnu ispravu, valjane za dva ili više ulazaka;
  • dugotrajne vize (D) za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora;
  • dozvole boravka koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Bugarske, taksativno navedene u Prilogu I. Odluke br. 565/2014/EU,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Cipra, taksativno navedene u Prilogu III. Odluke br. 565/2014/EU;
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u Prilogu IV. Odluke br. 565/2014/EU;
  • ne trebaju vizu za tranzit, ili za namjeravani boravak na području Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.         

Tekst Odluke br. 565/2014/EU dostupan je na poveznici:

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:157:FULL&from=EN

Državljanima Republike Kosova, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize), za 2 ili više ulazaka, a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).

Rok valjanosti navedenih isprava koje se priznaju kao jednakovrijedne hrvatskoj vizi mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na području Hrvatske.

Putovnica mora biti valjana najmanje 3 mjeseca nakon dana planiranog napuštanja Hrvatske te izdana u proteklih 10 godina.

Olakšani ulazak stranaca na snazi je do dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

Državljanima trećih zemalja kojima je sukladno Uredbi 539/2001 potrebna viza za EU pa tako i Republiku Hrvatsku, a koji u SR Njemačkoj borave zakonito te posjeduju sivu putovnicu za strance (Reiseausweis für Ausländer) ili tamno-plavu konvencijsku putovnicu (Reiseausweis nach dem Abkommen vom 28. Juli 1951) koje je izdala SR Njemačka za putovanje u Republiku Hrvatsku dovoljna je ta putna isprava (valjana) te im nije potrebna dodatna viza.

UVJETI UNOSA KUĆNIH LJUBIMACA U HRVATSKU

U Hrvatsku je, pod određenim uvjetima, dopušten unos do pet kućnih ljubimaca koje prati njihov vlasnik ili druga odgovorna osoba koju je on ovlastio, a koji nisu namijenjeni za prodaju ili predaju drugom vlasniku.

Ovdje se pod kućnim ljubimcima podrazumijevaju: psi, mačke, životinje iz porodice kuna, beskralježnjaci (osim pčela i rakova), ukrasne tropske ribice, vodozemci, reptili, ptice svih vrsta (osim peradi koja se uvozi u komercijalne svrhe, za zoološke vrtove i zoo trgovine), sisavci: glodavci i kunići osim onih namijenjenih za proizvodnju hrane.

Psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), a koji su s područja država članica Europske unije, moraju:

biti označeni mikročipom

imati putovnicu izdanu od ovlaštenog veterinara, kojom se potvrđuje važeće cijepljenje protiv bjesnoće (u vremenskim razmacima koji su u skladu s preporukama proizvođača cjepiva).

Također, dopustit će se unos i kretanje tih životinjskih vrsta koje su mlađe od tri mjeseca i necijepljene, ako imaju putovnicu, i ako su od rođenja boravile na istom mjestu i nisu bile u kontaktu s divljim životinjama koje su mogle biti izložene infekciji, ili se kreću u pratnji majke o kojoj su još ovisne. Ako su isti ti kućni ljubimci uvezeni na područje Hrvatske radi trajnog boravka, a nisu označeni mikročipom, moraju biti s njim označene u roku od 15 dana od dana ulaska u zemlju.

Ako su psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), označeni mikročipom koji nije u skladu s kriterijima određenim hrvatskim propisima, tj. propisima EU, njihov posjednik mora osigurati odgovarajući čitač za očitavanje identifikacijskog broja s mikročipa.

Zabranjen je uvoz i privremeni boravak na području Hrvatske moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) i njihovih križanaca.

U gradu Zagrebu (a slični uvjeti i način držanja pasa doneseni su i drugdje u Hrvatskoj) je određeno da se na ulici, javnoj površini, parkovima, te u prostorijama koje služe zgradi kao cjelini (stubište, ulaz, dizalo, dvorište i slično) pas mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećoj web stranici:

http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1289

LEGALIZACIJA ISPRAVA

Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.

Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim  stranicama (www.hcch.net).

Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.

Međutim, ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova Republike Hrvatske.

Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).

LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU

Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Republike Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.

Potpis i pečat tijela  ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je  nadovjeriti sljedećim redoslijedom:

  • u općinskom sudu, prema mjestu sjedišta ovjerovitelja isprave (matičnog ureda, javnog bilježnika, sudskog tumača, sveučilišta i sl. jer kod istog suda potpisnici isprave trebaju prethodno deponirati potpis i otisak pečata),
  • u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb;
  • u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske,  Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove, Sektor konzularnih poslova, Služba za međunarodnu pravnu pomoć,  Petretićev trg 2, 10000 Zagreb,
  • u stranoj diplomatskoj misiji u Republici Hrvatskoj – države u kojoj se ta isprava namjerava upotrijebiti.

Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.

LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ

Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.

Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) može se obaviti i u  trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

ČESTA PITANJA

http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/cesta-pitanja/

POPIS ODVJETNIKA NA PODRUČJU BAVARSKE KOJI GOVORE HRVATSKI JEZIK
(abecednim redom)

BABIĆ INGRID
Nymphenburgerstr. 20
80335 München
Tel: +49 (0)89 52 30 40 80
+49 (0)170 29 23 926
Fax: +49 (0)89 52 30 40 70
Stranci, kazneno pravo

BERTSCH BISERKA
Brienner Str. 44
80333 München
Tel:+ 49 (0)89 524 828

GÖß-MÖTZUNG ROMINA
Marienstr. 6
90762 Fürth
Tel:+ 49 (0) 911 - 52 32 82
Fax:+ 49 (0) 911 - 14 70 62 04
Email: romina-goess@hotmail.com
Radno pravo, socijalna osiguranja, osiguranja,

GRGIĆ DINKO
Landwehrstr. 35
80336 München
Tel: + 49 (0)89 53 11 50
Fax:+ 49 (0)89 530 955 850
Email: rechtsanwalt@kanzlei-grgic.de
Obiteljsko pravo, kazneno pravo, radno pravo, prometno pravo, njemačko i hrvatsko pravo

JELIĆ ANDRES
Theresienstr. 23
80333 München
Tel:          +49 / 89 / 28 20 41
mobile:    +49 / 171 / 627 59 61
Fax:         +49 / 89 / 28 77 91 83
e-mail:     info@a-jelic.de
Trgovačko, građansko, nasljedno i obiteljsko pravo

JERTEC-LEMMERMEYER TATJANA
Leonrodstraße 11
83278 Traunstein
Tel:+ 49 (0) 861 706 92 440
Fax:+ 49 (0) 861 706 92 455
Email: info@ra-lemmermeyer.de
Radno pravo i međunarodno radno pravo

MIKULIĆ IVANA
Cuvilliésstraße 14
81679 München
Tel: +49 (0)89 41 07 96 06
Fax: +49 (0)89 41 07 96 07
Email: mikulic@eu-law.biz
http://www.eu-law.biz/
Pravo u vanjskotrgovinskom poslovanju, europsko pravo, međunarodno pravo, gospodarsko pravo

PAVLOVIĆ GORDANA
Laufertormauer 8
90403 Nürnberg
Tel:+ 49 (0) 911 539 97 0
Fax:+ 49 (0) 911 539 97 11
Obiteljsko i kazneno pravo

RADIVOJEVIĆ EVA
Bischof-von-Henle-Straße 2
93051 Regensburg
Tel:+ 49 (0) 941 945 830-10
Fax:+ 49 (0) 941 945 830-20
Email: kanzlei@radivojevic.info
Prometno pravo, osiguranja, obvezni odnosi –Mietrecht

VULETIĆ MONIKA
Schwanthalerstr. 100
80336 München
Tel:+ 49 (0)89 590 43 865
Fax:+ 49 (0)89 590 43 895
Email: info@kanzlei-vuletic.de
Hrvatsko pravo, obiteljsko, nasljedno i građansko pravo

VUKADIN KRUNOSLAV
ARTZ&PARTNER
Brienerstr. 11
80333 München
Tel.: +49 (0)89 550 667-0
Fax: +49 (0)89 550 667-129
Email: vukadin@artz-partner.de
Prometno pravo, građansko pravo, kazneno pravo, prekršajno pravo, investicijsko pravo

 

Copyright (c) 1997.- 2018. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana