Berlin, 28. kolovoza 2018.

Predsjednik Vlade Plenković u radnom posjetu Njemačkoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u dvodnevnom radnom posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje se susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

U izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da je ovo prigoda da se ojačaju odnosi između Hrvatske i Njemačke koje su prijateljske i partnerske zemlje. 
 
Podsjetio je da je Njemačka prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner s 5,2 milijardi eura razmjene u 2017. godini te s više od 3,1 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku u proteklih dvadeseti pet godina, dodavši da važnu sastavnicu hrvatsko-njemačkih odnosa čini i preko 2,5 milijuna njemačkih turista u Hrvatskoj. 
 
"U našim odnosima izrazito bitan aspekt je i uloga Hrvata u Njemačkoj, koji su dobro integrirani i koji pridonose njemačkom gospodarstvu, ali i hrvatskom sa svime onime što vraćaju u domovinu", kazao je predsjednik Vlade. 
 
Akcijski plan 
 
U cilju unaprjeđenja međusobnih odnosa, predsjednik Vlade i kancelarka Markel razgovarali su o prihvaćanju akcijskoga plana, koji će biti potpisan na razini ministara vanjskih poslova. Pojasnio je da je riječ o živom dokumentu koji uključuje sva važna područja suradnje, od vanjske i europske politike, gospodarstva i kulture, do sektorske i parlamentarne suradnje. 
 
"Vjerujem da ćemo u mjesecima koji su pred nama dovršiti taj dokument i na taj način imati jasan hodogram međusobnih razmjena i partnerstva u godinama koje su pred nama", rekao je Plenković.        
 
Predsjedanje Vijećem EU u 2020. 
 
Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i razgovor o zajedničkim europskim ambicijama u 2020., podsjetivši da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije u prvoj polovici godine, a Njemačka u drugoj polovici 2020. godine. 
 
Izrazio je želju da Hrvatska bude domaćin summita između zemalja Europske unije i država jugoistoka Europe. Naglasio je da je Njemačka kroz Berlinski proces 2014. godine pokazala vodstvo i snažnu potporu u projektnoj, ekonomskoj i infrastrukturnoj suradnji.  
 
"Vjerujemo da ta 2020. godina na početku mandata nove Komisije i Parlamenta, nove financijske perspektive može biti dodatni poticaj za naše susjede u europskim reformama", rekao je Plenković. 
 
Schengen i Eurozona
 
Predsjednik Vlade razgovarao je s njemačkom kancelarkom i o hrvatskim nastojanjima da se priključi Schengenskom području, istaknuvši da očekuje potporu Njemačke te pozitivnu evaluaciju Komisije na sve što je učinjeno u tom smislu, kako bi Hrvatska ostvarila taj svoj politički cilj do predsjedanja Europskom unijom. 
 
Predsjednik Vlade izvijestio je kancelarku Merkel o kvalitetnim ekonomskim postignućima, Hrvatske - snažnoj fiskalnoj konsolidaciji, proračunskom suficitu u 2017. i nikad manjoj nezaposlenosti te rapidnom smanjenju javnoga duga. Naveo je da su ulazak u Scgengen i približavanje punom ispunjavanju kriterija za članstvo u Eurozoni glavni prioriteti Vlade. 
 
Predsjednik Vlade ocijenio je važnim da idući Višegodišnji financijski okvir o kojem se pregovora za Hrvatsku bude povoljan. 
 
Naveo je da se razgovaralo i o odnosima Hrvatske sa susjednim državama, situaciji na jugoistoku Europe te konstruktivnoj ulozi Hrvatske u mirnom rješavanju svih otvorenih pitanja. 
 
Njemačka je bliski prijatelj Hrvatske 
 
Kancelarka Angela Merkel istaknula je da je Njemačka bliski prijatelj Hrvatske. 
 
"Želimo ohrabriti hrvatsku Vladu da krene u daljnje reforme", kazala je, dodavši da Hrvatska kao članica Europske unije ima važnu ulogu u regiji. 
 
Odnosi u susjedstvu
 
Novinare je zanimalo može li migrantska kriza ubrzati hrvatski ulazak u Schengenski prostor.
 
Kancelarka Angela Merkel pohvalila je Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu.
 
Smatra da je Hrvatska napredovala u ispunjavanju zadanih kriterija, te da je prirodna njezina želja za ulaskom u Schengen. Dodala je da za to postoji jasan postupak. 
 
"Treba pričekati da Europska komisija procijeni taj napredak, a mi smo, naravno, pozitivni u vezi s hrvatskim pristupom u Schengenski prostor", kazala je kancelarka. 
 
Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da Hrvatska poštuje pozitivno europsko zakonodavstvo kad je riječ o migracijama, da želi jačanje zajedničkog europskog sustava azila te da poštuje svoje obveze. 
 
Podsjetio je da Hrvatska na približavanju Schengenu radi već nekoliko godina, očekujući, nakon pozitivne evaluacije za Schengen od strane Europske komisije, snažnu podršku država članica, naravno i Njemačke.   
 
Na upit o odnosima Kosova i Srbije, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da se Hrvatska, kad je riječ o odnosima u našem susjedstvu, zalaže za poštivanje teritorijalnog integriteta i mirno rješavanje sporova, te da prati sve što se zbiva u dijalogu Kosova i Srbije. 
 
"Glede poštivanja granica, cijelo naslijeđe bivše države bazirano je na Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji i mišljenjima Badinterove komisije, prema kojima su nekadašnje granice bivših republika one koje treba poštivati. Stoga je Hrvatska, osobito vodeći računa  o tome da bi promjene granica na jugoistoku Europe mogle imati refleksije na neke druge situacije, izrazito oprezna i nije prva u redu koja bi zagovarala promjene granica", poručio je premijer Plenković. 
 
Drugi dan posjeta predsjednik Vlade Andrej Plenković započeo je sastankom s predstavnicima Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora.
 
Tijekom boravka u Berlinu u Zakladi Konrad Adenauer održao je predavanje na temu "Hrvatska i budućnost EU-a".

Predsjednik Vlade posjet Njemačkoj završava sastankom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom. (Izvor: Vlada RH)
 

Copyright (c) 1997.- 2018. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana