GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U DÜSSELDORFU

 

Informacija za posjetitelje Generalnog konzulata RH u Düsseldorfu:


Generalni konzulat RH u Düsseldorfu prilagođava svoj rad aktualnoj situaciji i okolnostima pandemije koronavirusa te nastavlja s pružanjem svih konzularnih usluga, ali uz prethodnu najavu i dogovor termina putem telefona ili elektronske pošte.

Termin je moguće zatražiti telefonom na broj 0211/33 68 062 od 10-12 i od 14-16 ili putem adrese elektroničke pošte gkrh.dusseldorf@mvep.hr

KOD SLANJA E-MAILA OBAVEZNO NAVESTI SLJEDEĆE:

  • ime i prezime osobe koja treba termin
  • OIB (ako ga nema onda obavezno datum i mjesto rođenja)
  • adresu stanovanja u Njemačkoj
  • razlog podnošenja zahtjeva
  • broj telefona za kontakt

MOLIMO ZA RAZUMIJEVANJE DA NA NEPOTPUNE UPITE NEĆEMO MOĆI ODGOVORITI

Informacije o uvjetima ulaska u Republiku Hrvatsku: https://mup.gov.hr/uzg-covid/286210

Molimo za razumijevanje da se sve stranke koje će na temelju prethodno dobivenog termina pristupiti konzularnom uredu u Düsseldorfu zbog podnošenja konzularnih zamolbi moraju pridržavati svih higijenskih i epidemioloških mjera propisanih pozitivnim njemačkim i hrvatskim propisima, te sa sobom ponijeti svoje kemijske olovke i zaštitne maske. Molimo da osobe sa zakazanim terminom dolaze bez pratnje, osim ukoliko drukčije nije moguće.

KONZULARNI DANI ZA 2020 GODINU

U skladu s epidemiološkim mjerama te zbog zaštite zdravlja ljudi, do daljnjega se neće održavati konzularni dani u Bielefeldu.

 

GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U DÜSSELDORFU 
Generalni konzul: Doc.dr.sc. Ivan Bulić

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu 1. ožujka 2015. preselio je u nove prostorije na adresi:

Carlsplatz 14-15
40213 Düsseldorf

Radno vrijeme, brojevi telefona i telefaksa te e-mail adresa ostali su nepromijenjeni.

Adresa: Carlsplatz 14-15, 40213 Düsseldorf
Telefon: (0211) 336 8062
Telefaks: (0211) 994 5359 
E-mail: gkrh.dusseldorf@mvep.hr

Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): +49 174 345 8690

Radno vrijeme:
Ponedjeljak: 8:30 - 12:30
Utorak 8:30 - 12:30
Srijeda: 8:30-12:30
Četvrtak: 8:30 - 12:30 i 14:00 – 16:00
Petak: 8:30 – 12:30

Konzularni dani u Bielefeldu, na adresi: Donauschwabenstr. 38-40, 33609 Bielefeld,  održat će se u 2020. godini prema sljedećem rasporedu:  subota 18.01., 07.03., 25.04., 20.06., 19.09. i 21.11.2020. godine od  09.00 – 13.00 sati.

*Generalni konzulat zadržava pravo izmjene termina

Konzularno područje - Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu pokriva konzularno područje njemačke Savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije (Nordrhein-Westfalen, NRW) 

 

Generalni Konzulat RH u Düsseldorfu u 2020. je zatvoren u vrijeme slijedećih neradnih dana u Republici Hrvatskoj i SR Njemačkoj:

01.01., 06.01.,10.04.,12.04.,13.04., 01.05., 21.05., 30.05., 31.05., 01.06., 11.06., 22.06., 05.08., 15.08., 03.10., 01.11., 18.11., 25.12. i 26.12.

 

KONZULARNE INFORMACIJE

 

PRISTOJBE
Plaćanje pristojbi iz djelatnosti konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine  115/16, na snazi od 01.01.2017.). Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine. Plaćanje je moguće EC karticom u Generalnom konzulatu (troškovi transakcije prilikom plaćanja EC karticom iznose 1euro) ili u banci po uplatnici dobivenoj u GK RH Düsseldorf.
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Düsseldorfu nije moguće plaćanje gotovinom.

 

OVJERA POTPISA
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Düsseldorfu hrvatski državljani mogu ovjeriti svoj potpis na ispravama (punomoći, izjavi, ugovoru i sl.). Isprava se mora potpisati pred konzularnim službenikom u Generalnom konzulatu ili pred istim potpis priznati kao svoj. Osoba čiji se potpis ovjerava treba dati na uvid valjanu hrvatsku putovnicu ili valjanu hrvatsku osobnu iskaznicu kako bi se utvrdio njezin identitet i državljanstvo. Za ovjeru potpisa naplaćuje se zakonom propisana konzularna pristojba i to za svaki potpis koji se ovjerava.
Ovjera potpisa u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Düsseldorfu nije moguća stranom državljaninu ili hrvatskom državljaninu koji ne posjeduje valjanu hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Pristojba: t.br. 74. – iznos 9 € po potpisu

 

OVJERA ISTOVJETNOSTI ISPRAVA
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu vrši ovjere istovjetnosti isprava hrvatskim državljanima za korištenje u Republici Hrvatskoj ili u državama s kojima Republika Hrvatska ima bilateralne ugovore kojima se ukida potreba legalizacije. Za korištenje u SR Njemačkoj, ovjere istovjetnosti potrebno je napraviti kod javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj te takvu ovjeru nadovjeriti potvrdom Apostille i prevesti na njemački jezik, ili napraviti ovjeru istovjetnosti  kod njemačkog javnog bilježnika.
Pristojba: t.br.71. – iznos 9 € za prvu stranicu, svaka sljedeća stranica 7 €

 

PUTOVNICA
Putovnica je putna isprava hrvatskog državljanina kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.
Putovnica je javna isprava koja se izdaje za neograničen broj putovanja u inozemstvo.
Hrvatskom državljaninu koji boravi u inozemstvu, putovnicu izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske na čijem području podnositelj zahtjeva boravi.
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Düsseldorfu zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice može podnijeti hrvatski državljanin koji ima reguliran boravak na području njemačke Savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije (Nordrhein-Westfalen, NRW).   
U Republici Hrvatskoj putovnicu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova (više informacija o putnim ispravama kao i o mogućnosti izrade žurne putovnice, moguće je pronaći na web adresi Ministarstva unutarnjih poslova - mup.gov.hr).
Zahtjev za žurnu putovnicu nije moguće podnijeti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Ako je osoba sklopila brak u inozemstvu ili promijenila ime ili prezime, činjenicu sklapanja braka i promjenu prezimena potrebno je prethodno provesti i u državnim maticama (nadležnom matičnom uredu) Republike Hrvatske. 
Izrada i dostava putovnice iz Republike Hrvatske do Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Düsseldorfu traje 5 do 6 tjedana, od dana podnošenja potpunog i uredno predanog zahtjeva. Postupak može potrajati dulje ukoliko osobni podaci nisu ažurirani, ako postoje neriješena prethodna pitanja ili ako postoje druge zapreke utemeljene u zakonu.

 

PUTOVNICA ZA PUNOLJETNU OSOBU (NAKON NAVRŠENE 18. GODINE ŽIVOTA)
Zahtjev se podnosi osobno, od podnositelja zahtjeva za izdavanje putovnice službenik konzularnog ureda uzeti će otiske dva prsta skeniranjem na posebnom uređaju te vlastoručni potpis.            
Potrebno je priložiti slijedeću dokumentaciju:

  • postojeću hrvatsku putovnicu i/ili osobnu iskaznicu
  • potvrdu o prijavi na aktualnu adresu stanovanja na području SR Njemačke, tzv. Meldebestätigung   
  • fotografiju 35x45mm, s vjernim prikazom fotografirane osobe s lica (en face), neutralnog izraza lica, otisnutu na glatkom i sjajnom fotopapiru, izrađenu kod profesionalnog fotografa (za biometrijsku putovnicu).  Glava osobe na fotografiji treba zauzimati 2/3 fotografije. Pozadina ne smije biti tamna. Fotografija ne smije biti starija od 6 mjeseci.             

Ukoliko se putovnica podnosi prvi put, uz sve navedeno potrebno je priložiti:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica, rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo,   potvrda matičnog ureda o upisu u knjigu državljana ili dr.)
- rodni list ili izvadak iz matice rođenih, ne stariji od 6 mjeseci, izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama. Osobe rođene u Republici Hrvatskoj prilažu rodni list ili izvadak iz matice rođenih Republike Hrvatske.
Pristojba: t.br.58.1.b. - za osobe do navršene 21 godine života – 56 €
t.br.58.1.a. - za osobe nakon navršene 21 godine života – 75 €           

 

PUTOVNICA ZA MALOLJETNU OSOBU (DO NAVRŠENE 18. GODINE ŽIVOTA)
Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnosi roditelj, odnosno zakonski zastupnik. Ako roditelji djeteta zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, zahtjev za izdavanje putne isprave podnose osobno oba roditelja. Iznimno, zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu može podnijeti jedan od roditelja uz izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putnu ispravu, putnu ispravu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev, uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako se ne nalazi na području Republike Hrvatske.
Za poslovno nesposobne osobe i djecu kojima je određen skrbnik, zahtjev podnosi skrbnik. Odluke o skrbništvu donesene u inozemstvu  prije 1. srpnja 2013. prethodno moraju proći postupak priznanja od strane nadležnog suda u RH. Skrbništvo o kojem je odluka donesena nakon 1. srpnja 2013. treba biti upisano u matice rođenih u RH. 
Zakonski zastupnik sa sobom mora imati važeći identifikacijski dokument i dokaz o srodstvu ili dokument o skrbništvu.
Potrebno je priložiti slijedeću dokumentaciju:

  • postojeću hrvatsku putovnicu maloljetne osobe i/ili osobnu iskaznicu     
  • rodni list maloljetne osobe    
  • valjanu putovnicu ili osobnu iskaznicu za svakog roditelja/zakonskog zastupnika
  • potvrdu o prijavi na aktualnu adresu stanovanja na području SR Njemačke, tzv.          Meldebestätigung          
  •  fotografiju 35x45mm, otisnutu na glatkom i sjajnom fotopapiru (za biometrijsku putovnicu), ne stariju od 6 mjeseci. Ostale karakteristike fotografije kao i kod odrasle osobe. Preporuka je da dijete roditelj za vrijeme fotografiranja drži, s tim da se na fotografiji u pozadini ne smije vidjeti osoba koja drži dijete. 

Ukoliko se putovnica podnosi prvi put, uz sve navedeno potrebno je priložiti:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica, rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo,   potvrda matičnog ureda o upisu u knjigu državljana ili dr.)
- rodni list ili izvadak iz matice rođenih, ne stariji od 6 mjeseci, izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama. Osobe rođene u Republici Hrvatskoj prilažu rodni list ili izvadak iz matice rođenih Republike Hrvatske.
Djeca koja su navršila 12 godina moraju biti prisutna radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju.
Pristojba: t.br.58.1.b. - za osobe do navršene 21 godine života – 56 €

Konzularni službenik može zatražiti i drugu dokumentaciju osim navedene, ukoliko je isto potrebno.

 

ŠTO TREBA PODUZETI U SLUČAJU GUBITKA PUTOVNICE I I/ILI OSOBNE ISKAZNICE?
Preporučamo da krađu bez odgode prijavite nadležnoj policijskoj postaji prema području na kojem je putovnica ukradena, a gubitak prijavite nadležnom uredu za strance prema prijavljenom boravku.
Također, nestanak putovnice ili osobne iskaznice potrebno je osobno prijaviti diplomatskom predstavništvu/generalnom konzulatu u najkraćem mogućem roku u konzulatu davanjem pisane izjave o svim okolnostima pod kojima je osoba izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (davanje lažne izjave predstavlja kazneno djelo). Pri tome je poželjno da osoba priloži odgovarajuću potvrdu lokalne policije ili ureda za strance iz koje proizlazi da je prijavljen nestanak lokalnim nadležnim službama.
Nakon navedenog,  stranka može podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice ili putnog lista (uz prethodno potvrđivanje identiteta i državljanstva podnositelja zahtjeva).
U slučaju pronalaska putovnice i/ili osobne iskaznice koja je prethodno proglašena nevažećom, njome se  ni u kom slučaju nije dozvoljeno koristiti, nego ju je potrebno donijeti u diplomatsko predstavništvo/generalni konzulat radi fizičkog poništenja.

 

DRUGA PUTOVNICA ISTE VRSTE
Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga.
U zamolbi za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste potrebno je pisano detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, na primjer potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica vezano uz obavljanje konkretnog posla (s prijevodom na hrvatski jezik), dokaz o postojanju u ranije izdanoj putovnici ulaznih štambilja kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.
Slijedom navedenoga ukoliko postoji opravdan razlog  za izdavanje druge putovnice podnositelj zahtjeva  treba se osobno obratiti ovom generalnom konzulatu radi postavljanja zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste. Potrebno je priložiti neke od gore navedenih dokaza koji opravdavaju zahtjev.
Podnošenje zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste i njegova dostava nadležnom tijelu naplaćuje se po tarifnom boju 54.2. i tarifnom broju 57.1. u ukupnom iznosu od 16 €,  sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 115/16). 
Nakon dobivanja odobrenja može se podnijeti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste. Za izdavanje druge putovnice provodi se redoviti upravni postupak za koji se naplaćuje pristojba po tar. broju 58. točka 1.a ili 1.b. ovisno o tome izdaje li se putovnica osobama mlađim ili starijim od 21 godine života.

 

PUTNI LIST
Putni list je putna isprava Republike Hrvatske koju izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske hrvatskom državljaninu koji boravi ili se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (izgubljena, ukradena ili nedostupna), a radi povratka u Hrvatsku. Istim putnim listom mogu se koristiti bračni drug i djeca korisnika putnog lista ako su upisani u putni list u koji su unesene njihove fotografije.
Putni list se izdaje s rokom valjanosti koji je potreban za povratak u Hrvatsku, ali najdulje do 30 dana.
Za izdavanje putnog lista potrebno je priložiti sljedeće:

  • dvije istovjetne fotografije veličine 3,0 x 3,5 cm ili 3,5 x 4,5 cm
  • identifikacijski dokument (javna isprava sa slikom)
  • dokaz o državljanstvu (ukoliko se kao identifikacijski dokument ne prilaže hrvatska putovnica ili osobna iskaznica kojoj je istekao rok valjanosti)
  • ako se radi o gubitku ili krađi putovnice ili osobne iskaznice daje se izjava o okolnostima nestanka isprave, a preporuča se nestanak prijaviti i njemačkoj policiji
  • popunjeni obrazac zahtjeva za izdavanje putnog lista (dostupan u GK RH Düsseldorf),

Za osobe koje zbog gubitka/krađe osobnih isprava ili zbog drugih razloga nemaju nikakvu identifikacijsku ispravu, GK RH Düsseldorf zatražit će provjeru identiteta od nadležnog tijela. 
Punoljetni građanin zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi osobno te ga po izdavanju preuzima osobno. Odredbe za predaju zahtjeva i preuzimanje putnog lista za maloljetne osobe iste su kao za putovnicu (vidi postupak izdavanja putovnice).
NAPOMENA za izdavanje putnog lista novorođenoj djeci koja nisu upisana u knjigu državljana RH:
Kod zahtjeva za izdavanje putnog lista novorođenom djetetu zbog žurnog putovanja u Republiku Hrvatsku, a koje još nije upisano u maticu rođenih knjigu državljana RH, roditelji uz zahtjev za putni list trebaju istovremeno podnijeti i zahtjev za upis djeteta u knjigu državljana te priložiti izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji. Izvornik izvatka potreban za upis djeteta se zadržava, tj. službenim se putem dostavlja nadležnom matičnom uredu u Hrvatskoj, a za upis (prijavu) djeteta ne plaća se konzularna pristojba.
S obzirom da postupak upisa službenim putem zna potrajati nekoliko tjedana, ukoliko roditelji po dolasku u Hrvatsku žele odmah pribaviti putovnicu ili osobnu iskaznicu za dijete, mogu u nadležnom matičnom uredu sami zatražiti prijavu djeteta za što im je potreban dodatni izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu za dijete.
Pristojba: tar.br. 58.2.a. -  33,00 €

 

OSOBNA ISKAZNICA
Hrvatske osobne iskaznice izdaju se isključivo u policijskim upravama i policijskim postajama u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski državljani stariji od 18 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dužni su imati valjanu osobnu iskaznicu, a zahtjev za izdavanje podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaju prema mjestu prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo i mogućnost, ali nisu obvezni, imati hrvatsku osobnu iskaznicu s adresom stanovanja u inozemstvu. Zahtjev podnose bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj.
Više informacija na: https://mup.gov.hr/osobna-iskaznica-eoi/328

 

ODJAVA PREBIVALIŠTA RADI TRAJNOG PRESELJENJA U INOZEMSTVO
Zahtjev se podnosi u roku od 15 dana od useljenja u drugu državu. Zahtjev se može podnijeti u bilo kojoj PU/PP ili u diplomatskoj misiji RH u inozemstvu.
Ponesite osobnu ispravu kojom se dokazuje identitet (osobnu iskaznicu ili putovnicu).
Ponesite dokaz aktualne adrese  (Meldebescheinigung i sl.)
Za maloljetnu osobu koja nema osobnu iskaznicu identitet potvrđuju roditelji. Zahtjev možete predati osobno ili to može uraditi zakonski zastupnik. Za maloljetne osobe zahtjev podnose roditelji.
Pristojba: tar.br. 54.st.2. i tar.br. 57.st.1. – 16 €

 

PRIJAVA PRIVREMENOG ODLASKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE
Zahtjev se podnosi ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana a najduže do 5 godina ali se može i produžiti. Prijava se podnosi u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu prebivališta ili putem diplomatske misije ili konzularnog ureda  Republike Hrvatske u inozemstvu.
Ponesite osobnu iskaznicu — osobna iskaznica mora biti važeća odnosno osobnu ispravu kojom se dokazuje identitet (osobnu iskaznicu ili putovnicu) i
dokaz aktualne adrese (Meldebescheinigung)
Za maloljetnu osobu koja nema osobnu iskaznicu, identitet potvrđuju roditelji.
Potrebno je priložiti dokaz o razlogu odsustva iz Republike Hrvatske - npr. dokaz o zaposlenju, studiranju, liječenju). Zahtjev možete predati osobno ili to može uraditi zakonski zastupnik. Za maloljetne osobe zahtjev podnose roditelji.
Pristojba: tar.br. 54.st.2. i tar.br. 57.st.1. – 16 €

 

VOJNI OBVEZNICI – NOVACI 
Temeljem čl. 39. stavka 1. Zakona o obrani („Narodne novine“ br.: 33/02, 58/02 i 76/07) donesena je Odluka kojom se od 01. siječnja 2008. godine („Narodne novine“ br.: 105/07) novaci neće pozivati na obvezu služenja vojnog roka.
Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina prijaviti se u diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu zbog uvođenja u vojnu evidenciju.

 

PRIJAVA ČINJENICE ROĐENJA
Rođenje djeteta u inozemstvu, tj. naknadni upis u maticu rođenih i knjigu državljana moguće je za dijete do navršene 18. godine života djeteta ukoliko je barem jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta bio hrvatski državljanin. Zahtjev za upis podnosi roditelj koji je hrvatski državljanin ili oba roditelja (preporuča se) uz predočenje svojih valjanih identifikacijskih isprava i dokaza o hrvatskom državljanstvu (ako prilože stranu identifikacijsku ispravu) te izvadak iz matice rođenih za dijete, izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji.
Zakonom o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine 102/19) omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom osoba rođenih u inozemstvu starijih od 18. godina a koje nisu navršile 21. godinu, čiji je jedan roditelj u trenutku njihovog rođenja hrvatski državljanin te im je dana mogućnost da sami podnesu prijavu za svoj upis u knjigu hrvatskih državljana, ukoliko su njihovi roditelji navedeno propustili učiniti do njihove punoljetnosti.
Zahtjev za naknadni upis u maticu rođenih za punoljetne osobe podnosi se osobno, a potrebno je priložiti:

  • valjanu identifikacijsku ispravu
  • međunarodni izvadak iz matice rođenih (internacionalni rodni list) novijeg datuma s važećim podacima u trenutku podnošenja zahtjeva za upis u maticu rođenih i knjigu hrvatskih državljana. Za rođene u SR Njemačkoj takve izvatke izdaje nadležno njemačko tijelo (Standesamt) te takav izvadak nije potrebno prevoditi na hrvatski jezik niti ovjeravati potvrdom Apostille.
  • izvadak iz matice vjenčanih na propisanom obrascu za osobe koje su u braku. Ako je brak prestao potrebno je priložiti pravomoćnu sudsku presudu o rastavi braka s prijevodom na hrvatski jezik (za rastave pred njemačkim sudom). Za brakove rastavljene u Njemačkoj prije 01.07.2013. godine potrebno je također priložiti pravomoćno rješenje o priznavanju strane sudske presude izdano od nadležnog općinskog suda u Republici Hrvatskoj. Za preminulog bračnog druga potrebno je priložiti izvadak iz matice umrlih na propisanom obrascu.

Pod istim uvjetima omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva porijeklom i osoba starijih od 21. godine (rođenih nakon 8. listopada 1991. ) ako u roku od dvije godine od stupanja  na snagu Zakona o državljanstvu podnesu zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana. Zahtjev za upis podnosi se na obrascu upitnika za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. Ova kategorija osoba svojem zahtjevu mora obavezno, uz drugu prethodno navedenu dokumentaciju, priložiti i uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog inozemnog tijela države čiji su podnositelji zahtjeva državljani te države u kojoj imaju stalni boravak u izvorniku ili propisno ovjerenoj preslici s prijevodom na hrvatski jezik ne starijeg datuma od šest mjeseci (njemačka potvrda o nekažnjavanju treba biti ovjerena štambiljem Apostille i prevedena na hrvatski jezik).
Gore navedena odredba članka 5. stavka 2. Zakona o državljanstvu je privremenog karaktera jer se zahtjevi trebaju podnijeti u roku od dvije godine od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona (Zakon je stupio na snagu 1.1.2020.godine).
Za prijavu rođenja  ne naplaćuje se konzularna pristojba, međutim ukoliko stranka zatraži izdavanje hrvatskih isprava (domovnica, rodni list) za to će se naplatiti pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.
Kod prijave po osnovi članka 5. stavka 2. Zakona o državljanstvu, naplaćuje se konzularna pristojba za utvrđivanje hrvatskog državljanstva – 47 €

 

PRIJAVA ČINJENICE BRAKA
Hrvatski državljani koji su pred nadležnim tijelima SR Njemačke sklopili brak dužni su prijaviti sklapanje braka kako bi ga se moglo upisati u matice vjenčanih u Republici Hrvatskoj. To mogu učiniti i putem generalnog konzulata.

Zahtjevu je potrebno priložiti:

  • izvadak iz matice vjenčanih na međunarodnom obrascu (međunarodni vjenčani list izdan po Bečkoj konvenciji)
  • putovnicu ili drugu identifikacijsku ispravu oba supružnika

Sklopljeni brak upisuje se u matičnom uredu prema mjestu prebivališta bračnih drugova u Republici Hrvatskoj,  odnosno u gradu Zagrebu ako bračni drugovi nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Za prijavu sklopljenog braka ne naplaćuje se konzularna pristojba, međutim ukoliko stranka zatraži izdavanje hrvatskih isprava na novo osobno ime (domovnica, vjenčani list i/ili rodni list) za to će se naplatiti pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

 

POTVRDA O SLOBODNOM BRAČNOM STANJU
Ishodovanje potvrde o slobodnom bračnom stanju i potvrde da nema zapreka za sklapanje braka odnosno da će brak biti priznat u Republici Hrvatskoj, potrebno se obratiti nadležnom Matičnom uredu u Republici Hrvatskoj, što je moguće putem generalnog konzulata. Ukoliko se zahtjev predaje preko generalnog konzulata potrebno je donijeti preslike putnih isprava budućih supružnika i izvode iz matice rođenih RH.
Napominjemo kako pribavljanje navedenih potvrda može potrajati i do nekoliko mjeseci te postoji druga mogućnost da podnositelj zahtjeva ovjeri potpis na punomoći osobi u Republici Hrvatskoj da u njegovo ime izvrši upis u maticu rođenih i preuzme tražene dokumente.
Za dostavu potvrde o slobodnom bračnom stanju i potvrde da će brak kojeg sklope u SR Njemačkoj biti priznat u Republici Hrvatskoj, zatražene preko generalnog konzulata, propisana je konzularna pristojba u iznosu od 63 €. Ako je potrebno naručiti uz navedene potvrde i izvadak iz matice rođenih na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji, ukupna konzularna pristojba iznosi 83 €.

 

PRIJAVA ČINJENICE SMRTI
Zahtjev za naknadni upis činjenice smrti podnose članovi obitelji pokojnog.
Zahtjevu je potrebno priložiti:

  • međunarodni izvadak iz matice umrlih
  • putovnicu ili osobnu iskaznicu pokojnika radi poništenja

Za prijavu činjenice smrti ne naplaćuje se konzularna pristojba, međutim ukoliko podnositelj zahtjeva zatraži izdavanje hrvatskih isprava (smrtni list) za to će se naplatiti pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

 

SPROVODNICA
U slučaju smrti u inozemstvu, osoba koja radi pokopa želi prenijeti tijelo umrle osobe (ili njegove ekshumirane ostatke) iz strane zemlje u Hrvatsku, podnosi zahtjev u hrvatskoj diplomatskoj misiji/konzularnom uredu u inozemstvu.
Osim obrasca koji rodbina preminulog ili pogrebno poduzeće koje organizira prijevoz ispunjava u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu, zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće:

  • izvadak iz matice umrlih na međunarodnom obrascu
  • liječničku potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti odnosno da se ne radi o zaraznoj bolesti (Todesbescheinigung)
  • dokaz o državljanstvu preminule osobe
  • putovnica ili osobna iskaznica preminule osobe (službenik ju je dužan poništiti)
  • putovnicu ili osobnu iskaznicu preminule osobe, koja će se u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu poništiti (ukoliko je hrvatski državljanin posjedovao putovnicu)
  • odobrenje (Leichenpass) za prijenos umrle osobe države iz koje se umrla osoba prenosi
  • podatke o prijevozniku (pogrebno poduzeće): osobni podaci vozača, broj putovnice, registarske oznake vozila; ako će u vozilu koje će prevoziti tijelo preminule osobe biti i netko od rodbine preminuloga, potrebni su i njegovi podaci: ako će tijelo biti otpremljeno zrakoplovom, potrebni su podaci o broju leta, zračnoj kompaniji i zračnoj luci slijetanja zrakoplova, odnosno prijevoznom sredstvu na koji će prijevoz tijela preminule osobe biti nastavljen i podatke o graničnim prijelazima te tko će tijelo preuzeti.
  • za strane državljane za koje se traži ukop u Hrvatskoj potrebno je priložiti i potvrdu (pisani dokaz) groblja (ili župe) u kojem je naznačeno mjesto pokopa/ukopa, tj. dokaz o grobnom mjestu.

Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez sprovodnice, ali je potrebna potvrda krematorija (koja se dostavlja na uvid policijskim službenicima pri ulasku u Hrvatsku). Za prijenos urne nije se potrebno obraćati diplomatskom predstavništvu/konzularnom uredu  Republike Hrvatske.
Za prijevoz (tranzit) umrle osobe preko područja Hrvatske nije potrebna sprovodnica Republike Hrvatske.
Za osobu koja je umrla od zarazne bolesti ili čiji su posmrtni ostaci ekshumirani, sprovodnica se može izdati tek po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zdravstva RH, što u praksi znači da se sprovodnica ne može izdati odmah, već se podnosi zahtjev uz svu pripadajuću dokumentaciju a koji se prosljeđuje nadležnom ministarstvu na odobrenje. Ako je zatraženo prenošenje ekshumiranih posmrtnih ostataka preminule osobe, pored već navedenih isprava svakako je potrebno priložiti i zapisnik o ekshumaciji izdan od nadležnih tijela s podacima o danu, vremenu i mjestu ekshumacije. Po izdavanju suglasnosti, može se izdati sprovodnica.
Pristojba: tar.br. 65. i tar.br. 54.st.2. – 29 €

 

DRŽAVLJANSTVO
Zakonom o hrvatskom državljanstvu («Narodne novine» broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93-Odluka USRH i 4/94 i 130/11, 110/15 i 102/19) uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.
Tijelo nadležno za tumačenje odredaba Zakona o hrvatskom državljanstvu je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti stranci (osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo) te prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo, ako ispunjavaju pretpostavke propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem temeljem članka 16. (pripadnost hrvatskom narodu) i temeljem članka 11. (iseljenici) Zakona o hrvatskom državljanstvu, može se podnijeti putem  diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem konzularnom području osoba boravi i prijavljena je. U svim drugim slučajevima zahtjev se podnosi u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.

 

STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Uz propisani obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prilaže se:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih (kad je riječ o stranim javnim ispravama koje se prilažu uz zahtjev, takve isprave trebaju biti izdane na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji  - ako se radi o ispravama izdanim u SR Njemačkoj).
  • izvadak iz matice vjenčanih (ako je osoba u braku)
  • dokaz o državljanstvu (to može biti i putovnica ili osobna iskaznica države čija je osoba državljanin)
  • uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog inozemnog tijela države čiji su podnositelji zahtjeva državljani te države u kojoj imaju stalni boravak u izvorniku ili propisno ovjerenoj preslici s prijevodom na hrvatski jezik ne starijeg datuma od šest mjeseci (njemačka potvrda o nekažnjavanju treba biti ovjerena štambiljem Apostille i prevedena na hrvatski jezik)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih, uvjerenje o državljanstvu i suglasnost djeteta starijeg od 14 godina te izvornik ili propisno ovjerena suglasnost drugog roditelja

Sve strane isprave prilažu se u izvorniku ili u ovjerenoj preslici.
Kod zahtjeva stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem pripadnosti hrvatskom narodu (članak 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu) potrebno je dostaviti isprave kojima podnositelji zahtjeva dokazuju osobno nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu - ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih, vjenčanih i dr., ili izvornike istih, ukoliko je u njima upisan podatak o nacionalnosti. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se i dostavljanjem dokaza o zaštiti prava i pomicanju interesa hrvatskog naroda i dokaza o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Ukoliko se stranke pozivaju na pripadnost hrvatskom narodu samo njihovih roditelja, uz zahtjev dostavljaju dokaze kojim potvrđuju nacionalno deklariranje oba roditelja.
Kod zahtjeva stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu (iseljenici) - Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Iznimno, iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.
Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska te osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.
Kod predaje zahtjeva po članku 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu potrebno je priložiti isprave kojima se dokazuje iseljenje s područja Republike Hrvatske, a ako se radi o potomcima iseljenika treba dokazati i rodbinsku povezanost sa iseljenom osobom (djeca, unuci, praunuci). Ako je iseljenik ili njegov predak iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske, treba dokazati vrijeme iseljenja i pripadnost hrvatskom narodu.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. Zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.
Pristojba: tar.br. 54.st.1.t.1 - 189 €

 

UTVRĐIVANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Republike Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Postupci utvrđivanja hrvatskog državljanstva provode se za osobe koje su svojstvo hrvatskog državljanina stekle po propisima važećim do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu (8. listopada 1991. godine), a nisu upisane u knjigu državljana.
Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.
Uz popunjeni obrazac zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, prilaže se:

  • životopis
  • izvadak iz matice rođenih (za osobe rođene u inozemstvu - izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
  • izvod iz matice vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci (ako je brak sklopljen u inozemstvu -izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • potvrda da osoba nije upisana u knjige državljana u matičnom uredu kod kojeg je trebala biti upisana u vrijeme rođenja po propisima koji su tada vrijedili
  • ako stranka posjeduje strano državljanstvo, ovjerenu presliku akta o njegovom stjecanju ili uvjerenje nadležnog inozemnog tijela o načinu i vremenu stjecanja državljanstva
  • potvrda ili domovnica jednog ili oba roditelja o činjenici upisa u knjigu državljana.
  • izvatke iz državnih matica (rođenih ili vjenčanih ili umrlih) za roditelje podnositelja zahtjeva ako se istima raspolaže, može i starijeg datuma izdavanja
  • za osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske u inozemstvo (izvan područja bivše FNRJ/SFRJ) dokaz o prijašnjem jugoslavenskom državljanstvu (stari pasoš, uvjerenje o državljanstvu, vojna knjižica, radna knjižica itd.)

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ broj: 102/19), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine, hrvatskim državljaninom smatra se i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala upisano hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
Konzularna pristojba za utvrđivanje hrvatskog državljanstva – 47 €

 

ZAHTJEV ZA PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA – OTPUST I ODRICANJE
Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva mogu podnijeti hrvatski državljani ako uz hrvatsko državljanstvo posjeduju i strano državljanstvo, ili im strana država jamči primitak u njihovo državljanstvo pod uvjetom prestanka hrvatskog državljanstva, a hrvatsko državljanstvo može im prestati uz ispunjenje Zakonom propisanih pretpostavki (članak 18. Zakona o hrvatskom državljanstvu).
Uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva otpustom prilaže se:

  • životopis
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika
  • dokaz o stranom državljanstvu, odnosno zajamčenje primitka u strano državljanstvo (izvornik i prijevod na hrvatski jezik sačinjen kod sudskog tumača ovjereno pečatom „Apostille“) - Einbuergerungzusicherung (koji važi još najmanje 6 mjeseci)
  • izvod iz matične knjige rođenih; za osobe rođene u BiH, Srbiji i Crnoj Gori vrijede obrasci koji su u upotrebi u domicilnim zemljama, dok osobe rođene u drugim zemljama trebaju priložiti internacionalni izvod (SR Njemačka), osobe u braku trebaju priložiti i izvod iz matične knjige vjenčanih. Napomena: potrebno je da brak koji je sklopljen u inozemstvu bude proveden u maticama vjenčanih u RH, te u slučaju promjene prezimena potrebno je da prezime u domovnici bude identično sa prezimenom u vjenčanom listu
  • ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih djeteta (Izvadak iz matice rođenih nije potrebno prilagati ako je podnositelj/ica zahtjeva rođen/a u Republici Hrvatskoj), ovjerena preslika identifikacijske isprave, ako je posjeduje, izvadak iz matice vjenčanih zakonskog zastupnika djeteta (izvadak iz matice vjenčanih nije potrebno prilagati ako je brak sklopljen u Republici Hrvatskoj, odnosno ako je činjenica sklapanja braka u inozemstvu upisana u maticu vjenčanih u Republici Hrvatskoj  - ako zahtjev za otpust podnosi samo jedan od roditelja potrebno je priložiti dokaz o državljanskom statusu drugog roditelja te presliku presude nadležnog suda o razvodu braka (ako je brak razveden).
  • suglasnost djeteta ukoliko je starije od 14 godina

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ broj: 102/19) propisani su izuzeci kada zahtjev može podnijeti samostalno jedan od roditelja.
Napomena: maloljetne osobe ne mogu biti otpuštene iz hrvatskog državljanstva sve dok i jedan od roditelja posjeduje hrvatsko državljanstvo
Uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva odricanjem prilaže se:

  • izjava o odricanju
  • životopis
  • dokaz stranog državljanstva
  • dokaz prebivališta u inozemstvu
  • izvadak iz matice rođenih (izvadak iz matice rođenih nije potrebno prilagati ako je podnositelj/ica zahtjeva rođen/a u Republici Hrvatskoj)
  • važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika.

Osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva, ne može ponovo steći hrvatsko državljanstvo.
Obrasci zahtjeva za stjecanje, utvrđivanje i prestanak hrvatskog državljanstva dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske , na poveznici https://mup.gov.hr/obrasci-281565/281565
Detaljne informacije o stjecanju hrvatskog državljanstva, kao i o otpustu iz hrvatskog državljanstva, dostupne su na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (https://mup.gov.hr), odnosno izravno na poveznici https://mup.gov.hr/drzavljanstvo-325/325
Pristojba: tar.br. 75 - 425 €

 

DOSTAVA IZVADAKA I POTVRDI IZ MATICA RH
Dostavu izvatka iz matica Republike Hrvatske (rodni list, smrtni list, vjenčani list, domovnica), moguće je zatražiti preko generalnog konzulata. Dostava traje nekoliko tjedana, ovisno o matičnom uredu u kojem se zatraženi izvadak izdaje.
Pristojba: tar.br. 65, tar.br.54.st.2 i tar.br.57.st.1 - 36 €

 

STRANCI
Informacije o uvjetima boravka stranaca u Republici Hrvatskoj dostupne su na sljedećoj adresi:
https://mup.gov.hr/stranci-333/333
Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke i drugih država članica Europskog gospodarskog prostora imaju pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu. Državljanin SR Njemačke ili druge države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

 

STJECANJE NEKRETNINA ZA STRANCE
Državljani država članica EU mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske bez posebnih odobrenja ili dozvola, tj. u tome su izjednačeni s hrvatskim državljanima.

 

VIZNI SUSTAV
Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke mogu u Republiku Hrvatsku putovati i na temelju valjane privremene putovnice (vorläufiger Reisepass) ili privremene osobne iskaznice (vorläufiger Personalausweis).
Informacije o viznom sustavu Republike Hrvatske dostupne su na sljedećoj stranici:
http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/
Za strance kojima je potrebna viza za putovanje u države članice EU, pa tako i Republiku Hrvatsku vrijedi sljedeće:
Svi stranci koji su nositelji valjanih Schengenskih isprava, kao i oni koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske, ne trebaju dodatnu (hrvatsku) vizu za Hrvatsku.
Stranci koji su nositelji:

  • jedinstvene vize (C) koja vrijedi za područje svih država Schengeskog prostora, valjane za dva ili više ulazaka;
  • vize s ograničenom područnom valjanošću (LTV), izdane nositelju putne isprave što je ne priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskog prostora, a koja vrijedi za područje država koje priznaju tu putnu ispravu, valjane za dva ili više ulazaka;
  • dugotrajne vize (D) za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država članica Schengenskoga prostora;
  • dozvolu boravka koju je izdala jedna o država članica Schengenskoga prostora,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Bugarske, taksativno navedene u Prilogu I. Odluke br. 565/2014/EU,
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Cipra, taksativno navedene u Prilogu III. Odluke br. 565/2014/EU;
  • vize, valjane za dva ili više ulazaka, i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u Prilogu IV. Odluke br. 565/2014/EU;

ne trebaju vizu za tranzit, ili za namjeravane boravke na području RH koji ne prelaze 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Tekst Odluke br. 565/2014/EU dostupan je na poveznici:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:157:FULL&from=EN
Državljanima Republike Kosova, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize), za 2 ili više ulazaka, a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).

Rok valjanosti navedenih isprava koje se priznaju kao jednakovrijedne hrvatskoj vizi mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na području Hrvatske.
Putovnica mora biti valjana najmanje 3 mjeseca nakon dana planiranog napuštanja Hrvatske te izdana u proteklih 10 godina.
Olakšani ulazak stranaca na snazi je do dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
Državljanima trećih zemalja kojima je sukladno Uredbi 539/2001 potrebna viza za EU pa tako i Republiku Hrvatsku, a koji u SR Njemačkoj borave zakonito te posjeduju sivu putovnicu za strance (Reiseausweis für Ausländer) ili tamno-plavu konvencijsku putovnicu (Reiseausweis nach dem Abkommen vom 28. Juli 1951) koje je izdala SR Njemačka za putovanje u Republiku Hrvatsku dovoljna je ta putna isprava (valjana) te im nije potrebna dodatna viza.



LEGALIZACIJA ISPRAVA
Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim  stranicama (www.hcch.net).
Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.
Međutim, ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).

 

LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU
Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Republike Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.
Potpis i pečat tijela  ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je  nadovjeriti sljedećim redoslijedom:

  • u općinskom sudu, prema mjestu sjedišta ovjerovitelja isprave (matičnog ureda, javnog bilježnika, sudskog tumača, sveučilišta i sl. jer kod istog suda potpisnici isprave trebaju prethodno deponirati potpis i otisak pečata),
  • u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb;
  • u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske,  Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove, Sektor konzularnih poslova, Služba za međunarodnu pravnu pomoć,  Petretićev trg 2, 10000 Zagreb,
  • u stranoj diplomatskoj misiji u Republici Hrvatskoj – države u kojoj se ta isprava namjerava upotrijebiti.

Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.

 

LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.
Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) može se obaviti i u  trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

 

UVJETI UNOSA KUĆNIH LJUBIMACA U HRVATSKU
U Hrvatsku je, pod određenim uvjetima, dopušten unos do pet kućnih ljubimaca koje prati njihov vlasnik ili druga odgovorna osoba koju je on ovlastio, a koji nisu namijenjeni za prodaju ili predaju drugom vlasniku.
Ovdje se pod kućnim ljubimcima podrazumijevaju: psi, mačke, životinje iz porodice kuna, beskralježnjaci (osim pčela i rakova), ukrasne tropske ribice, vodozemci, reptili, ptice svih vrsta (osim peradi koja se uvozi u komercijalne svrhe, za zoološke vrtove i zoo trgovine), sisavci: glodavci i kunići osim onih namijenjenih za proizvodnju hrane.
Psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), a koji su s područja država članica Europske unije, moraju:

  • biti označeni mikročipom
  • imati putovnicu izdanu od ovlaštenog veterinara, kojom se potvrđuje važeće cijepljenje protiv bjesnoće (u vremenskim razmacima koji su u skladu s preporukama proizvođača cjepiva).

Također, dopustit će se unos i kretanje tih životinjskih vrsta koje su mlađe od tri mjeseca i necijepljene, ako imaju putovnicu, i ako su od rođenja boravile na istom mjestu i nisu bile u kontaktu s divljim životinjama koje su mogle biti izložene infekciji, ili se kreću u pratnji majke o kojoj su još ovisne. Ako su isti ti kućni ljubimci uvezeni na područje Hrvatske radi trajnog boravka, a nisu označeni mikročipom, moraju biti s njim označene u roku od 15 dana od dana ulaska u zemlju.
Ako su psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), označeni mikročipom koji nije u skladu s kriterijima određenim hrvatskim propisima, tj. propisima EU, njihov posjednik mora osigurati odgovarajući čitač za očitavanje identifikacijskog broja s mikročipa.
Zabranjen je uvoz i privremeni boravak na području Hrvatske moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) i njihovih križanaca.
U gradu Zagrebu (a slični uvjeti i način držanja pasa doneseni su i drugdje u Hrvatskoj) je određeno da se na ulici, javnoj površini, parkovima, te u prostorijama koje služe zgradi kao cjelini (stubište, ulaz, dizalo, dvorište i slično) pas mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.
 Dodatne informacije dostupne su na sljedećoj web stranici:
http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1289

 

ČESTA PITANJA
http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/cesta-pitanja/